moderna | urbanamemorija

2006_05_10_tvrdja_iz_zraka_edited

DSC00ghjghj031

P1180197

P1020177

IMG_8479

Kuća Helfrich

IMG_1070

IMG_1090

IMG_1040

1/3

Kuća Fulla,

Nacrte kuće Fulla napravio je arhitektonski biro Dlouhy i Fulla 1932. Koriste idejna rješenja zaobljenog balkona na uglu, viđenog kod...

Zgrada Rorreger, Vukovarska 27

Zgrada Rorreger je obostrano ugrađena dvokatna uglovnica s malim predvrtom i ulazom u prizemni stan iz Keršovanijeve ulice. Sve uglovnice...

Kuća Helfrich, Keršovanijeva 10a, Ljudevit Pelzer, 1941.

Kuću Helfrich je projektirao Ljudevit Pelzer za osječkog ljekarnika Franju Helfricha 1941. godine. U Zanimljivoj uglovnoj dvokatnici...

Kino Korzo, Šetalište Petra Preradovića 2, Ljudevit Pelzer, 1940.

Kino Korzo, danas Europa, je drugo osječko kino iz međuratnog razdoblja, a tijekom vremena je promijenilo par naziva. Početkom drugog...

Tramvajska čekaonica kod Doma zdravlja, Europska avenija

Tramvajska čekaonica kod Doma zdravlja Elektrifikacijom Osijeka grad je dobio tramvajski promet za koji su trebala nova tramvajska...

Zgrada okružnog ureda za osiguranje radnika, Bela Auer i Zvonimir Vrkljan, 1939.

Dom zdravlja Zgradu današnjeg Doma zdravlja, koja se onda zvala Zgrada okružnog ureda za osiguranje radnika, izgradili su zagrebački...

Gradska štedionica, Kapucinska 9, Ivan Domes i Alfred Albini, 1931.

Gradska štedionica Dvokatna palača gradske štedionice, koju su izgradili Ivan Domes i Alfred Albini 1931., jedna je od najistaknutijih...

Zgrada Zemaljske narodne banke, Lorenza Jagera 1, Hugo Ehrlich, 1921.

Ugaonu višekatnu zgradu Weiszmayer i Sorger, u kojoj je bila smještena Hrvatska zemaljska banka, adaptirao je i dogradio Hugo Ehrlich...

O MENI

Urbana memorija je projekt studenata 2. godine diplomskog studija likovne kulture iz kolegija Metodike nastave povijesti umjetnosti. Nastao je s ciljem razvijanja svijesti o odgovornosti i očuvanju kulturne baštine, te njezinom utjecaju na kulturni identitet grada i osobni identitet građana.

Gradu su pristupili kao povijesnom i društvenom palimpsestu, i mjestu akumulirane memorije u kojem ulice, građevine i javne skulpture vizualno komuniciraju s promatračem prenoseći sjećanja prošlih vremena. Povijesni oblici se prožimaju s modernim konstrukcijama, i postaju dio kulturnog identiteta grada i svakodnevnog vizualnog iskustva građana.