Zgradu Hrvatskog narodnog kazališta projektirao je Karlo Klausner 1886. godine. Izgrađena je kao historicistička građevina, kombiniranjem više stilova s dodatkom pseudomaurskih elemenata. Pripadnost ranom historicizmu odražava se kroz višenamjensku strukturu objekta koji je izveden horizontalom i vertikalnom podjelom prostora. U južnom dvorišnom krilu, pored kazališta, nalazio se kasino a u prizemlju zgrade nalazila se i kavana s restoranom. Hnka je projektirana kao jednokatna građevina s dva dvorišna krila koja zatvaraju unutarnje dvorište. Pročelje obiluje elementima neoromanike i neogotike, posebice u oblicima prozorskih otvora, triforama. Plohom pročelja, koja je simetrično koncipirana, dominira središnji ulazni dio koji je istaknut zabatom i trodijelnom strukturom prozora i ulaza. Kombiniranjem više stilova s dodatkom pseudomaurskih elemenata, možemo reći da je primjer eklekticizma – kombiniranja više različitih stilova koji potječu iz različitih kultura. Pseudomaurski arhitektonski stil karakterističan je za gradnju austrougarske vladavine, kada se eksperimentira sa spajanjem secesijske dekoracije s čistoćom historicizma. Pseudomaurski arhitektonski elementi porijeklo vuku iz Španjolske i arapskih zemalja pa možemo primijetiti potkovičaste lukove, prošupljenu ornamentiku i vertikalne produžetke prislonjenih stupova. U unutrašnjosti se pojavljuju elementi baroka posebno u oblikovanju pozornice.
